Atzzo

16.11.(pon.)- Muzički paviljon u 19 časova
Promocija knjige Lice osvete Bojane Pavlović
Učestvuju: Nikola Tomović, Ranko Pavlović i Nenad Novaković
(U saradnji sa IP „Besjeda“)

17.11.(ut.)- Mali izložbeni salon u 19 časova
Dokumentarna izložba Stanislava Kablara 
„Ka obnovi potisnutog identiteta“
 Slovenci u Bosni i Hercegovoni 1530.- 2009. 
 ( U saradnji sa Udruženjem Slovenaca)

18.11.(sr.)- Vijećnica u 19 časova
Promocija knjige Kiš, uobličenja Milenka Stojičića
Veče povodom 20. godina od smrti Danila Kiša
(U saradnji sa Podružnicom književnika Banjaluka)

19.11.(čet.)- Muzički paviljon u 19 časova
Promocija knjige Ljubavni vremeplov Ane Mrvoš
Učestvuju: Vojin Trivunović, Vidosav Đuđević i autor
( U saradnji sa „Trivunija live“)

19.11.(čet.)- Koncertna dvorana u 20 časova
GITAR FEST 2009.
Koncert Alexaner Vynograd (Ukrajina)
(U saradnji sa Asocijacijom gitarista BL)

20.11.(pet.)- Koncertna dvorana u 20 časova
GITAR FEST 2009.
Koncert Olaf Tarenskeen (Holandija)
(U saradnji sa Asocijacijom gitarista BL)

21.11.(sub.)- Koncertna dvorana u 20 časova
GITAR FEST 2009.
Koncert Preston Reed (SAD/Škotska)
(U saradnji sa Asocijacijom gitarista BL)

23.11.(pon.)- Muzički paviljon u 19 časova
Promocija knjige Život miriše na sutra Milenka Gemaljevića
Učestvuju: Ranko Preradović, Tihomir Levajac i autor
(U saradnji sa Zavičajnim društvom „ Sa Ovčara i Kablara“)

24.11.(ut.)- Koncertna dvorana u 20 časova
KoncertVeče V.A.Mocarta
Simfonijski orkestar AUBL i solisti
Dinko Blagojević, Arsen Čarkić i Vladimir Cvijić
(U saradnji sa Akademijom umjetnosti Banja Luka)

25.11.(sr.)- Vijećnica u 19 časova
Promocija knjige Dva puta iz Oksforda Tatjane Bijelić
Učestvuju: Nikola Vukolić, Tanja Stupar Trifunović, Petar Penda i autor
(U saradnji sa Zadužbinom „Petar Kočić“)

26.11.(čet.)- Vijećnica u 19 časova
Muzičko predavanje „Srpski duhovni kalendar“
Učestvuju: mr Vera Milanković i mr Zoran Hamović
(U saradnji sa Udruženjem muzičkih umjetnika RS)

27.11.(pet.)- Veliki izložbeni salon u 19 časova
Samostalna izložba slika i sklupture Luke Čulića

27.11.(pet.)- Koncertna dvorana u 20 časova
Koncert- Veče mađarske muzike
Veronika Antunović-Marić, oboa
Timea Hotić, klavir
(U saradnji sa Udruženje Incijativa kulturne raznolikostiICD )


Organizator zadržava pravo izmjene i dopune programa.

Čak 350.000 stanovnika Srpske ima ozbiljne probleme sa mentalnim zdravljem. Fond za šest mjeseci za lijekove za smirenje potrošio 590.000 maraka.. 

U Srpskoj oko 350.000 stanovnika ima određene probleme sa mentalnim zdravljem, a od depresije, kako ističu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, sve više pati omladina Srpske. Koliko je duševna bol u Srpskoj "teška" svjedoče i podaci Fonda zdravstvenog osiguranja RS, prema kojima su lekovi za smirenje i antidepresivi na trećem mestu u ukupnoj potrošnji lijekova u RS.

- Za samo prvih šest mjeseci ove godine Fond je za lekove za smirenje koji se izdaju na recept u RS potrošio oko 590.000 KM, a za antidepresive oko 795.000 KM - istakla je portparol Fonda Nikolina Dušanić.

Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje RS, inače psihijatar, ističe da su depresivni poremećaji sve češći i da će, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine depresija biti na drugom mjestu u svijetu po broju obolelih. To, nažalost, znači i da će se broj oboljelih u Srpskoj povećati. Lakićeva naglašava da ekonomska i politička dešavanja svakodnevno utiču na mentalno zdravlje stanovnika. Ljudi su izloženi stresnim društvenim promjenama koje ih vode ka anksioznosti, depresiji, alkoholizmu, agresiji i samoubistvu.

- Nedavno istraživanje, sprovedeno u Kanadi, pokazuje da se u najvećem postotku početak depresije javlja kod mladih odraslih osoba, u dobi od 12. do 24. godine, dok je u nekim ranijim istraživanjima najveći postotak oboljevanja bio zabilježen u starijoj srednjoj dobi, od 50. do 64. godine - rekla je Lakićeva, i dodala da se pažnja posebno treba usmjeriti na omladince i stare, jer su oni posebno osjetljive kategorije stanovnika, ali i na radničku klasu, koja je pod sve većim pritiskom.

Među sociodemografske faktore rizika, kako kaže Lakićeva, ubrajaju se samački život, manjak edukacije, nezaposlenost, neaktivnost, nedavno proživljeni stresni događaji, teški gubici, siromaštvo, manjak socijalne podrške, dugotrajne teškoće i život u gradu.

Lakićeva naglašava da je činjenica da ljudi, naročito na Balkanu, kad osjećaju određenu duševnu nelagodu, ne žele da se obrate psihijatru za pomoć, iz straha od "stigmatizacije" i vjeruju da je to bol koja će sama proći. Lakićeva ističe da ovakvo mišljenje mora da bude prevaziđeno, i da stručnu pomoć psihologa i psihijatara građani treba da gledaju kao i na pomoć ljekara opšte prakse i hirurga.

MREŽA CENTARA

Vlada Republike Srpske nedavno je usvojila Strategiju mentalnog zdravlja u RS od 2009. do 2015. godine, čija je namjera unapređenje mentalnog zdravlja u Srpskoj, kao i rada institucija za prevenciju i liječenje mentalnih poremećaja.
Kako ističu u resornom ministarstvu, planirano je da se u Srpskoj uspostavi mreža od 27 centara za mentalno zdravlje, sa efikasnim stručnim kadrom, ali i da se omogući savremeni rad psihijatrijskim bolnicama u Srpskoj.

MISLI O SAMOUBISTVU

ISTRAŽIVANjA pokazuju da 70 do 80 odsto depresivnih osoba razmišlja o tome kako je život težak i besmislen, ali to ne znači da će svi oni pokušati da počine samoubistvo. Biljana Lakić objašnjava da što je intenzitet depresivnog raspoloženja dublji i veći, veća je i vjerovatnoća da će takva osoba vremenom pokušati samoubistvo. Ona je upozorila da osobe kod kojih apatija, neraspoloženje, gubitak volje, apetita, problemi sa spavanjem, izbjegavanje društva traje duže od 15 dana treba da potraže pomoć stručnjaka.

SAMO NA RECEPT

U FONDU zdravstvenog osiguranja ističu da se lekovi za smirenje i antidepresivi ne smiju izdavati bez nalaza ljekara, ili recepta. U apotekama se mogu bez recepta kupiti jedino lijekovi za smirenje koji su na biljnoj bazi, poput "persena", ali Fond kad je riječ o ovim lekovima nema nikakve nadležnosti i podatke o potrošnji.

Izvor: Večernje novosti